Bèl a bati
Transcripción
Bèl a bati
Plenchi Bèl a bati Bèlèm Bèlèm, ata bèl ta bati pa tur hende subi plenchi. Ban mira kiko tin di mira i tende riba plenchi e siman aki. Plenchinan di skol ta yen di ambiente di awaseru. Awa a yobe duna nos tera un karisia dushi asina. Tin kaminda e awa a hasi poko beheit pa tur hende sa ku el a kai. Otro kaminda el a kai i buska su kaminda pa kore sin trese problema. Straño no kon hende ta reakshoná diferente riba kambio. Tur kos ta dependé di bo prererensha pero tambe di sirkunstansia. Esun ta pidi pa awa kai anochi ora e ta drumí, pa e kremp dushi asina i disfrutá di e awaseru. Un otro ta pidi pa e kai tur ora pero no anochi ora e ta drumí, paso su kas ta manera un sefta ku ta pasa awa sin miserikordia. Anna ta pidi pa awa stòp di kai djaluna pa e laba e monton di paña ku e tin den su makutu, mientras ku Pedro ta pidi awa yobe djaluna pa asina e por chek si e trabou na su dak a keda bon hasi prome e paga e kontratista. Imaginabu si Dios mester tende tur hende su petishon anto kumpli ku tur, ta kon ta posibel. Asina tantu hende, asina tantu deseo ku ta imposibel hasi un kontentu sin desapuntá e otro. Laga nos tuma esaki na kuenta ora nos deseo no keda kumpli tur ora. Laga nos korda esaki tambe ora nos ta rabia of iritá pa aktuashon di un otro. Su motibunan por ta sali for di un nesesidat ku abo no konose. Bida ta yen di kolor, smak i holó. Tur sirkunstansia ta lanta un otro deseo. Ban disfrutá di e awa, pero prepará pa kualke molèster. Yuda otro den bario prepará. Limpia roy i kaya huntu pa asina e fluho di awa tin kaminda di kore bai. Kòrda riba awa ku ta keda pará den ember, baki di mata. Tayer bieu den kurá. Wak shushi tirá den kurá, ku por tene awa. Awa ta trese freskura pero e ta trese broeimentu di sangura si nos no kuida. Sangura ta trese malesa. Bo mester a tende di chikungunya. Ta dal e ta dal bo benta abou. Kuida e kurpa shonnan, malesanan ta bin sin bati na porta anto nan gusta buska stul pa sinta of kama pa drumi. Keda pasa dia mes si bo no para duru pa librabu nan. Pero miho kos ta prevení. Kome salú, bebe vitamina i drumi sufisiente pa bo kurpa regenerá. Ta un kurpa bo tin kuide bon. Riba roster Brunalida Toppenberg ta splika Mi nòmber ta Brunalida Toppenberg i mi ta ke kompartí ku boso mi eksperiensia ku Interactive Whiteboard den mi grupo. Mi ta traha na e skol speshal Kolegio Sùr Herman Joseph anto mi tin un bòrchi digital den klas. Mi no tabata usa mi bòrchi te dia nos kordinadó di IT a bini skol i a mustra mi kiko tur mi por hasi kuné. Na e momento ei un mundu a habri pa ami i pa e muchanan tambe. Mi a mira muchanan ku no tabata papia ku mi ni ku otro mucha ta papia i hisa man pa haña bùrt pa kombersá i ta partisipá hopi aktivo den klas despues di a eksperiensiá ku e bòrchi digital. Ami a ha a un smak di bai traha tur mi lèsnan riba e bòrchi pasó mi sa ku mi ta hasi’é visual pa mi muchanan. E solo echo ku nan por bai bòrchi i hasi un tarea ta un satisfakshon pa ami i pa nan. Yufrouw Toppenberg ku su interactive whiteboard. Den agènda Fakansi Pasku: 19 desèmber pa 2 di yanuari Karnaval: 9 februari, 16 te ku 20 februari Mi ta konta Algu malu ta bai pasa. Un dia un ansiano a lanta tristu. El a komentá ku su yunan ku e tin e presentimientu ku algu malu ta bai pasa den e pueblo. Si yu homber a bai hunga bala i a pèrde e wega pa falta di konsentrashon. Ora su amigunan a puntré kon bin, el a splika ku su mama ta kere ku algu malu ta bai pasa den e pueblo, i esei tiné preokupá. Su amigu a bai kas i a komentá ku su mama bou di harimentu, ku el a gana e wega di bala pasó e otro hoben no por a konsentrá. Motibu ta paso su mama a bise ku algu malu ta bai pasa den e pueblo. E mama di e último hoben aki a sali bai kumpra karni. Einan el a komentá ku e karnisero, ku el a komrpondé ku algu malu ta bai pasa, awel ta mihó e kumpra dòbbel kantidat di karni. E karnisero a komentá e posibilidat di algu malu ku tur su klientenan, ku resultado ku tur su karni a kaba den mitar dia. E mester a bolbe mata un baka mas. Den parke hendenan a kuminsá papia di e posibel algu malu. Un a bisa ku ta mas kalor ku nunka. Un otro a opiná ku no ta asina, ta mesun kos ku semper. Den un ratu di ora tur hende a konkluí ku enberdat ta mas kalor ku nunka, pues algu malu kisas ta bai pasa tòg. Despues un para a bula para den e parke. Un persona a komentá ku e para ta straño. Un a kuestiona e remarke aki bisando ku tur dia para sa bula para den e parke. A surgi un diskushon anto mayoria a konkluí ku e para tin di haber ku e rumor ku algu malu ta bai pasa den e pueblo. Un habitante a bisa ku e ta kere meser bandoná e pueblo, promé ku algu malu pasa. A surgi un diskushon riba esaki. Den e diskushon un habitante a paketá tur loke e tabata por hinka den su outo i ku su famia i a move. Mesora masha hopi hende a hasi mesun kos. Un habitante a komentá ku miho nan kima nan kas ku keda atras pa e malu no keda den dje. Mesora diferente hende a sende nan kas na kandela. E señora ansiano ku a lanta ku e presentimiento a bira bisa su yu:”Mi a bisabu ku algu teribel lo a pasa den nos pueblo. Ata loke mi a presentí a sosodé. “ (tradukshon i adaptashon di kuenta di Gabriel Garcia Marquez) Un prenchi Dia 5 di október tabata dia di dosente. Pa duna honor na dosentenan riba e dia aki, FMS a organisá djabièrne dia 3 di október un aktividat na Soeur Hedwig school. Aki a bin algun persona konosí den komunidat pa nan para un ora dilanti klas. Asina nan por a eksperensiá kon e trabou ta di un dosente. Riba e dos potrètnan den Plenchi aki nos por mira Dibo Doran i Ruvien Dirks ta duna lès na e hóbennan di Soeur Hedwig school. Dibo Doran kómodo den su ròl di dosente pa un ora. Muchanan a tende kuenta, kanta i disfrutá di su presensia. Ruvienne Dirks a hasi bon trabou komo dosente pa un ora. Mucha djispou Steffano ta kontentu ku awaseru a kai. E ta bula den e plas di awa, trapa, baila. Despues e ta buk a bou i bebe for di e plas di awa. SU mama ta kore bin pafo pa splike ku e awa ta yen di bakteria ku por hasie malu. Steffano: “No mama tur bakteria a muri paso mi a trapa nan mata promé mi bebe e awa.”